1. Pokret za slobodu
  2. KOORDINACIONI ODBOR RADNIČKIH PROTESTA U SRBIJI
  3. Predizborna kampanja protiv Dinkića
  4. Pokret broj 3
  5. Pokret broj 2
  6. Pokret broj 1
  7. Iskustvo ’’Zastave elektro’’ iz Rače, protest 2009.

    Iskustvo »Ravanice« iz Ćuprije, protest 2009.

    Haotična reforma visokog obrazovanja, studentski protesti 2009.

    Novi radnički pokret u Srbiji

    Milenko Srećković: Protest ispred Agencije za privatizaciju 11. i 12. avgusta

    Brus Levin: Fanatična potrošnja i nezdravo društvo

    Žil Lipovecki: Dinamika svakidašnjeg života

    Kratke beleške o društvenoj subverziji u 21. veku

    Ivan Zlatić: Regionalni centralizam, 15.06.2009.

    Vladan Jeremić i Rena Rädle: Anticiganizam i klasni rasizam u Evropi

    Ivan Zlatić: Lekcija iz levice, 03. jun 2009

    Širenje radničkog pokreta, 30. maj 2009.

    Ivan Zlatić: Radnici nude izlaz, maj 2009.

    Solidarnost sa radnicima Šinvoza, april-maj 2009.

    Ivan Zlatić: Da li nadolazi talas štrajkova i protesta, 24.04.2009, izvor: Borba

    Hanes Hofbauer: Disciplinovanje Srbije, izvor: Neues Deutschland

    Milenko Srećković: Narod na prvom mestu!, 01.04.2009.

    Nikola Vrzić: Čomski u zemlji robova, 19.03.2009, izvor: NIN

    Milenko Srećković: Ekonomska kriza u raljama ideologije, 12. 03. 2009.

    Ivan Zlatić: Srpski Evropejci, radnici, privatizacija i mali akcionari (Slučaj zrenjaninskog „Šinvoza"), 18.02.2009

    Ivan Zlatić: Ko su ''nevidljivi'' radnici u Sloveniji, 11.02.2009.

    Naomi Klajn: Dosta! Vreme je za bojkot! (izvor: Kontrapunkt)

    Antinacionalistički nacionalizam (izvor: Ispod pločnika)

    Ratko Karolić: Selo i poljoprivreda

    Milenko Srećković: Najvažnije probleme može rešiti samo globalni sindikat; Zastava, Kragujevac

    Slučaj Kosovo: Samoopredeljenje kao instrument imperijalističke politike

    Izbrisani - intervju sa Aleksandrom Todorovićem, oktobar 2008.

    Milenko Srećković i Vladimir Bogićević: Univerzitet u eri tržišta (izvor: Glas studenata)

    Ahmad Shokr: Dozvola za krađu - o privatizaciji na srpski način, Al-Ahram Weekly, egipatski nedeljnik, avgust 2008.

    Ivan Zlatić: O duhovima i ljudima, Z magazin broj 6 (septembar 2008), rubrika Suočavanje s prošlošću

    Ne ideologija, već sloboda - intervju, maj 2008.

    Marija Radišić: Privatizovana životna sredina Srbije, maj 2008.

    Ivan Zlatić: Povratak politici?, 1. maj 2008.

    Zdravko Deurić: Hodaćemo korakom najsporijeg... u ovom pohodu moramo brinuti o poslednjem u koloni, 29. april 2008, Zrenjanin

    Imanuel Volerstin: 2008: neoliberalna globalizacija se povlači sa prestola

    Nemanja Džuverović: Mehanizmi Međunarodnog monetarnog fonda na primeru Argentine, Z magazin broj 4.

    Milenko Srećković: Život iza rešetaka, Z magazin broj 3.

    Izbeglice i raseljeni - ljudi koji ne postoje - intervju sa Marijom Simović, Z magazin broj 4.

    Solidarnost i borba zrenjaninskih radnika (Šinvoz, BEK, Jugoremedija, Frape Behr) (autori: Marija Radišić, Ivan Zlatić, Vladislav Bailović i Milenko Srećković), Z magazin broj 4.

    Anarhokomunizam: Pokret i pouke

    Marija Radišić: Divlja (nad)gradnja - socijalni problem & profit, Z magazin broj 2

    Milenko Srećković: Intelektualci u službi lobiranja, Z magazin broj 4.

    Intervju - David Greber: Pogledate svet i vaša prva reakcija je jednostavno užas

    Noam Čomski: Bliske krize; pretnje i prilike

    Andrej Grubačić: Kosovo: novi rat na Balkanu? Od nadgledane nezavisnosti do nekontrolisanog nasilja, Z magazin broj 4.

    Vladislav Bailović: Ruke u vis, ovo je reforma!, Z magazin broj 3

    Ivan Zlatić: Ponovo zajedno - tekst o sporazumu o readmisiji, Z magazin broj 3

    Nil Klark: NATO-va privatizacija Kosova - podela ratnog plena

    Nema mesta za Rome u nezavisnom Kosovu - intervju s Pol Polanskim, dobitnikom vajmarske nagrade za ljudska prava; objavljeno u Z magazinu broj 1

    Milenko Srećković: Alternativni ekonomski poredak; objavljeno u Z magazinu broj 2

    Koreni mira - intervju sa Zdravkom Deurićem; objavljeno u Z magazinu broj 1

    Noam Čomski: Beleške o anarhizmu, 1973. godina 

    Otporaška pesnica u Venecueli - samo slučajnost???

    Miroslav Samardžić - Samir Amin, The Liberal Virus, Permanent War and the Americanization of the World, Monthly Review Press, New York 2004.

    Gemma Galdon Clavell - Promišljanje protesta protiv G8 samita, rituala, novih tehnologija i mreža 

    Borba radnika Jugoremedije

     

     
-->

nazad na vrh

Intervju o Pokretu za slobodu i Koordinacionom odboru radničkih protesta:

http://freedomfight.net/odjek.pdf

Pokret za slobodu
23. februar 2010.
Beograd


Obaveštavamo vas da će se u organizaciji nedavno formirane ’’Grupe za solidarnost sa radnicima bivše Jugoslavije’’ u inostranstvu održati veći broj tribina na kojem će se predstaviti aktivnosti Koordinacionog odbora radničkih protesta.
U intervjuu u nedeljnom listu Pečat, profesorka sociologije na Beogradskom Univerzitetu Vera Vratuša govori o Pokretu za slobodu, Koordinacionom odboru radničkih protesta u Srbiji, i definisanju alternative deindustrijalizaciji zemlje...
Razgovarala Ljiljana Bogdanović
5.februar 2010, Pečat
ZRENjANIN - Neisplaćene zarade i otpremnine, neuplaćeni doprinosi, loši ugovori o privatizaciji, ali i nezadovoljstvo zbog načina na koji se vlast odnosi prema problemima koji bukvalno dovode u pitanje egzistenciju na hiljade radničkih porodica, razlozi su zbog kojih su štrajkački odbori iz nekoliko fabrika širom Srbije, a predvođeni bivšim radnicima zrenjaninskog “Šinvoza” i BEK, osnovali Koordinacioni odbor radničkih protesta (KORP).
Saopštenje, 14. januar 2010. godine
R a č a   k r a g u j e v a č k a
Zahvaljujući zalaganju radnika da se poštuju zakon i ugovor o privatizaciji, pred «Zastavom elektro» se danas otvaraju mogućnosti poslovno-tehničke saradnje sa takvim gigantima automobilske industrije kao što su «Delfi» i «Fiat automobili Srbija».

Radislav Stojanov (1968 - 2008)

Preminuo je 16.januara 2008, tokom protesta radnika ''Šinvoza'' iz Zrenjanina, u noći provedenoj u zgradi Doma Sindikata u Beogradu.

Iskustvo ’’Zastave elektro’’ iz Rače

Rača kragujevačka je do pre samo godinu dana veće interesovanje privlačila isključivo kao mesto rođenja vođe Prvog srpskog ustanka.
Malena varoš na pola puta između Kragujevca i Topole, međutim, tokom 2009. godine privukla je pažnju događajima koji su predstavljali vrhunac dvodecenijskog upropašćavanja industrije i privrede, ne samo u Rači, već u čitavoj Srbiji.
Jamal Juma’ je uhapšen od strane izraelskih vlasti 16. decembra. Ovo hapšenje sledi nakon zatvaranja Mohammada Othmana, još jednog aktiviste pokreta Stop the Wall, kao i Abdallaha Abu Rahmeha, vodeće figure u Bil’in narodnom komitetu protiv zida, kao i desetina drugih koji su trenutno u zatvoru zbog svojih akcija i izjava protiv zida. Ovo poslednje hapšenje je još jedna eskalacija izraelskih napada na branioce palestinskih ljudskih prava i nastavak suzbijajanja prava na slobodu izražavanja i slobodu udruživanja.
Haotična reforma visokog obrazovanja
U poslednja tri meseca 2009. godine održani su masovniji studentski protesti koji su se sastojali od zajedničke šetnje studenata više fakulteta Beogradskog i Umetničkog univerziteta, blokade ulica i Brankovog mosta, velike medijske pažnje, i šire podrške one javnosti koja brine o socijalnim problemima. Potpisivanjem Bolonjske deklaracije 2003. godine od strane Srbije i njenim implementiranjem 2005. godine, uz uvođenje školarina koje svake godine postaju sve veće, započeta je reforma visokog školstva koja je haotična i neizvesna i koja je od 2005. svake godine prouzrokovala različite oblike studentskog protesta (od štrajka glađu, preko blokade fakulteta i rektorata, pa do protestnih šetnji). Neki zahtevi su u decembru, nakon poslednjeg protesta,  usvojeni, ali je stvarno rešavanje problema koji dovode do protesta opet odloženo na neodređeni period.
Suočeni sa neodgovornim ponašanjem državnih organa, radnici “Trudbenik gradnje” bili su primorani da započnu sa blokadom ulice ispred prostorija Agencije za privatizaciju na Terazijama, kako bi skrenuli pažnju javnosti na propadanje svog preduzeća i gašenje radnih mesta.
Molimo građane Beograda da imaju razumevanja, jer je u pitanju iznuđen potez koji ima za cilj da se primeni Zakon o privatizaciji i sačuva proizvodnja u preduzeću od kog živi više od dve stotine radničkih porodica.

Координациони одбор радничких протеста у Србији основали су радници и мали акционари седам предузећа: „Југоремедија“, „Шинвоз“ и БЕК из Зрењанина, „Застава електро“ из Раче, „Раваница“ из Ћуприје, „Срболек“ и „Трудбеник“ из Београда. Проблеми су нам различити, али циљ је исти – трагамо за начином да сачувамо и развијамо производњу, чувајући тако и своја радна места. Радници „Југоремедије“, „Заставе електро“ и „Раванице“ захваљујући солидарној и упорној борби успели су да сачувају своје фабрике, међутим ти резултати нису трајни, и морају се заштитити и учврстити. Радници и мали акционари „Трудбеника“, „Срболека“, „Шинвоза“ и БЕК-а још увек су у протесту. За њих позитивна искуства „Југоремедије“, „Заставе електро“ и „Раванице“ значе да борба има шансе за успех. За оне који су постигли успех, борба радника „Шинвоза“, „Трудбеника“, БЕК-а и „Срболека“ значи шансу да у даљој борби не остану сами.

Iskustvo »Ravanice« iz Ćuprije

Radnice i radnici »Ravanice« iz Ćuprije na vreme su pokrenuli proteste kako bi predupredili privatizaciju koja bi ih ostavila bez radnih mesta i upropastila fabriku. U razgovoru sa Draganom Mitrović, predsednicom Štrajkačkog odbora DP »Ravanice« i predstavnicom ovog radničkog kolektiva u Koordinacionom odboru radničkih protesta, pokušaćemo da prenesemo iskustvo uspešnog radničkog organizovanja u odbrani njihovih prava.

Saopštenje za javnost Pokreta za slobodu i Koordinacionog odbora radničkih protesta
Pismo podrške protestu studenata Beogradskog Univerziteta
Dragi studenti i buduće kolege,
Već decenijama suočeni smo sa neodgovornim odnosom vlasti prema privredi naše zemlje, što za posledicu ima sve veću ekonomsku neravnopravnost i opadanje životnog standarda velikog broja stanovnika. Ekonomska degradacija, deindustrijalizacija i politička korupcija uslovljeni su pretežno okolnostima specifičnim za našu istoriju i politički život, ali odražavaju i globalne tokove izražene u sve većem prilagođavanju svih aspekata društva isključivo potrebama onih pojedinaca i korporacija koji imaju monopol kako nad tržištem tako i nad političkim odlučivanjem. Obrazovni sistem takođe doživljava svoju komercijalizaciju i opadanje kvaliteta nastave pre svega usled procesa njegove reforme, poznate pod imenom Bolonjski proces, kao i uvođenja sve većih studijskih školarina.

Preuzmite publikaciju (ovde)